Kalia 'o Felenite | TAUMC
  • Home
  • Meet the Team
  • Contact Us

Installing New Officers / Fakanofo Kau Ngaue

Malo 'etau lava.  'Oku ou tui kuo fai e fakaakeake mei he faka'osita'u mo hono fatongia pea kuo kamata ke kite mai e Sapate mo hono fatongia pea mo ia, 'a e Uikelotu kia kinautolu 'oku toki kamata he Monite.  Ko e li noa atu pe ena na'a 'oku 'i ai ha ngaahi Siasi 'oku fakatapui 'enau kau ma'u lakanga mo e Tauhi 'Aho etc. 'i he Sapate na'a tokoni atu.  Na'e 'osi meili'i atu pe he 2013 ka 'oku ou 'ilo kuo fuoloa 'ene puli 'o 'ikai toe 'asi mai.  Kapau 'e tokoni, malo, pea ka 'ikai, fakafeta'i he 'oku 'i ai hono faile'anga (trash ki ai!).  Kapau na'e te'eki ke ke ma'u 'a e Lau Folofola ki Sanuali pea ke drop mai ha note ke u lii'i atu he ne 'osi 'oatu he 'aho 31.  Ko e toenga 'o Fepueli ki Siune, 'e fai hono feinga'i ke tuku'i atu kimu'a pea mau tuku atu ki Hawaii ki he PIC.  'Ofa ai pe mo e talamonu atu 'i he ngaahi fatongia 'o e Uikelotu.  Loni

    Ko e kau Tauhi & Tokoni Tauhi ‘Aho ‘o e ‘aho ni ‘oku nau kei muia pe ‘a e tukufakaholo ko ia. ‘I he Discipline na’e kamata’aki hotau Siasi, ‘oku fakamatala’i ‘a e kau Tauhi ‘Aho,

     “ko e kakai ‘oku ‘tofa totonu ‘a e Folofola, mo matu’aki nofo taha ki he ‘Otua,

            vekeveke ke tokoni’i e kainga lotu, ke nau tupu ‘i he ‘ilo mo e ‘ofa ki he ‘Otua.’”

Faifekau ki he kau Tauhi ‘Aho & Tokoni: 
‘Oku mou tali ke mou hoko ko e Tauhi & Tokoni Tauhi ‘Aho ‘i hotau Siasi ‘i he ta’u ni?

Ko homau loto ia.

 ‘Oku mou loto ke fai homou lelei taha ke tokoni’i ‘a e kau memipa ‘o e Siasi 

     ‘i hono fakakakato honau ngaahi fatongia kehekehe kotoa pe ‘i he Siasi:

            ke fakamo’oni ma’a Sisu Kalaisi ‘i ha potu pe, talangofua ki he'ene ngaahi tu’utu’uni,

                 ‘o fai ‘a e me’a kotoape ‘i he ‘ofa, totonu, lotu fakataha mo e lotu he lilo?

 ‘Io, ‘i he tokoni mai ‘a e ‘Eiki. ‘Oku mou loto ke tokoni’i homou kaungā lotu, ‘o fai ‘aki ‘a e laumalie ‘ofa mo fie tokoni,

            kae ‘ikai fai ‘aki ha laumalie fakamāua

                                    koe’uhi ke nau fai fakamaatoato hono fataki honau ngaahi fatongia?

 ‘Io, ‘i he tokoni mai ‘a e ‘Eiki. ‘Oku mou loto ke mou fa’a fakataha mo kinautolu ‘oku mou loto tatau mo tui tatau,

            pea mo taumu’a taha ke mo’ui’aki ‘a e to’onga mo’ui ‘a Kalaisi?

 ‘Io, ‘i he tokoni mai ‘a e ‘Eiki. Faifekau ki he Siasi:  ‘Oku mou loto ke fakapapau’i mo fakamo’oni’i, ko e kau Tauhi & Tokoni

          Tauhi ‘Aho ko eni, ‘oku ui mo’oni kinautolu ki he tu’unga ni ‘i he (hingoa ‘o e Siasi).

 Siasi:  Ko homau loto ia.

 ‘Oku mou loto ke tali kinautolu ko homou kau Taki ‘i he feohi faka-Kalasi ‘Aho,

           mo tali ‘enau ngaahi fale’i ‘i he’enau tataki kimoutolu ‘aki ‘a e ‘ofa?

 Siasi:  Ko homau loto ia.

 Faifekau ki he kau Tauhi ‘Aho:  ‘Oku ou fakatapui kimoutolu ke mou hoko ko e kau Taki

                                                   Kalasi ‘Aho ‘i he kainga lotu ‘o e (hingoa e Siasi)..
 
Lotu Tapuaki ‘o e kau Tauhi mo e Tokoni Tauhi ‘Aho:                                                          Faifekau  

Fakafe’iloaki ‘a e Setuata mo hono Tokoni pea mo e kau ma’u lakanga, taki ‘o e ngaahi Potungaue pea mo e Sea ‘o e ngaahi Komiti ‘a e Siasi, Kau Tauhi mo e Tokoni Tauhi ‘Aho, Palesiteni ‘o e Kakai Fefine mo e Tokoni, Palesiteni ‘o e Kakai Tangata mo e Tokoni, Pule Lautohi mo e Tokoni, pea mo e kau pole ki he Failautohi Faka-Sapate (Manatu’i ke fakaafe’i kinautolu ki mu’a pea toki kamata mei he kau ma’u lakanga ‘o faka’osi ki hono fakatapui ‘o e kau Tauhi mo e Tokoni Tauhi ‘Aho).

 Faifekau ki he kau ma’u lakanga: Si’i kainga ‘ofeina, kuo ui kimoutolu ‘e he ‘Otua pea fili kimoutolu ‘e he Siasi

            ke mou tataki ‘etau ngāue ‘i he ta’u ni.

            Pea ko e fatongia ke fai fakamaatoato’i mo ‘osikiavelenga.

‘Oku ui mo fili kimoutolu ki he ngaahi lakanga ni koe’uhi ko ho’omou tāu mo ia,

            pea ‘oku ui kimoutolu ke mou ngāue fakataha mo kimautolu ma’atautolu.

‘Oku mau fakamālō atu kiate kimoutolu mo e ‘ofa lahi, ‘i ho’omou tali ‘a e ngaahi fatongia ni,

            pea ‘oku mau pole’i kimoutolu ke fai homou lelei taha ki he ‘Eiki

                        pea ki he Siasi pea mo e kakai kotoa pe.

Tauange ke mou mo’ui ‘o tāu mo e kau muimui ‘o Kalaisi            
           Pea ke mou fakahā’i ia ‘i ho’omou ngāue mo ho’omou to’onga mo’ui.

 ‘I he ‘aho ni, ‘oku tau fakatapui ai ‘a (Lisi leva heni ‘a e ngaahi hingoa ‘o e kau ma’u lakanga) - Setuata;Tokoni;  Sea he Poate Pule; Tokoni;  Sekelitali;  Tokoni;  TauhiPa’anga;Tokoni;  Sekelitali Pa’anga;Tokoni;  Fai Hiva;Tokoni;Setuata Tauhi; Palesiteni Kakai Fefine;Tokoni;Palesiteni Potungaue Talavou mo Finemui;Tokoni;Taki ‘o e To’utupu;Tokoni;Pule Lautohi Faka-Sapate; Tokoni; Fai Ifi;Tokoni;Pule Hiva;Tokoni;Sea ‘o e Komiti Pa’anga; Sekelitali ‘Ofisi;

 Faifekau ki he kau ma’u lakanga: ‘Oku mou fie fakahaa’i ‘i he ‘aho ni ko kimoutolu ko e kau muimui fai mateaki ‘o Sisu Kalaisi?

 Ko homau loto ia.

 Te mou foaki homou loto mo ho’omou mo’ui ki he ngaue ‘a e ‘Eiki?

 ‘Io, ‘oku foaki kakato ‘emau mo’ui ki he ngaue ‘a e ‘Eiki

 Te mou ngāue ke fakafaingamalie’i ‘a e Siasi ni ke hoko hono kakai ko e kainga ‘oku nofo

            fe‘ofo’ofani mo melino? 

‘Io, ‘i he tokoni mai ‘a e ‘Eiki. Te mou tauhi ‘a e lakanga mo e tu’unga ‘oku fili kimoutolu ki ai ‘e he Siasi ‘aki ‘a e kotoa

homou  ivi pea te mou ngāue ke tāu mo e falala ‘oku fai atu kiate kimoutolu ‘e he Siasi?

 ‘Io, ‘i he tokoni mai ‘a e ‘Eiki.   Ke tau lotu:  ‘Otua Mafimafi, tapuaki mai si’i tu’unga kau kaunanga, mo tamaioe’iki ni,

     ‘a kinautolu ho’o kau sevaniti kuo ui mavahe ke nau taki ‘emau ngāue ki he ta’u fo’ou ni.

Foaki kia kinautolu ho’o kelesi ke nau fai manavakavakava ai ‘enau fua fatongia ‘i ho’o ngaue.

Tuku ke nau sio ma’u ki he fakahinohino ‘a e ‘Eiki, he na’e ‘ikai ha’ane tokanga kiate ia,

            ka na’a ne tukuange 'ene mo’ui ke mole koe’uhi kae ma’u mo’ui ai ’a mamani.

Tuku mu’a ke nau ‘inasi taha mo e ‘Eiki ‘i hono fakakakato ‘o e ngāue            Kuo fakatapui mo ui kinautolu ki ai ‘i he ta’u ni,

                        kae langa ai ha fiefia ‘oku faka’itaniti ‘i ho’o kau mo kinautolu.

Poupou’i mo huluhulu kinautolu ‘i he me’a kotoape te nau fai.

Tapuaki ‘enau fai mateaki ‘aki ‘a ‘enau ‘ilo’i, ‘oku malavalava ho’o ngāue koe’uhi ko kinautolu,

‘ia Sisu Kalaisi ko hotau ‘Eiki.  ‘Emeni.

Faifekau ki he Siasi:  

Si’i kainga ‘ofeina, mou fiefia he kuo foaki ‘e Sihova ha kau ngaue ma’a ‘ene ngoue vaine.

Te mou fai ‘a e lelei taha te mou ala lava ke mou poupou ai kia kinautolu,

            Fakalotolahi mo taliangi pea tu’u tafa’aki ‘o fai tokonia kinautolu

                        ‘i hono fakakakato ‘a e ngaahi lakanga ‘oku fakatapui kinautolu ki ai?

Te mou lotua mo hufia kinautolu, ‘i he ngaue kuo fokotu’u kinautolu he ‘aho ni ki ai?

 Siasi:  ‘Io ‘i he tokoni mai ‘a e ‘Eiki. 

Fakafe’iloaki ‘a e Pule Lautohi mo kinautolu kuo pole ki he Failautohi ‘i he ta’u ni.

 Faifekau:  Si’i kainga ‘ofeina, ‘oku tau faka’ilonga’i he ‘aho ni,

     ‘a kinautolu kuo nau tali ‘a e ui ke nau hoko ko e kau Failautohi Faka-Sapate.

Ko e fai ako mo hono fakakakato ‘o e ngaue ki he fanau,     Ko e fatongia mamafa ia mo mahu’inga ‘i he Siasi pea na’e mokoi ki ai hotau Fakamo’ui.

Ko kinautolu ‘oku nau tali ‘a e ui ni, ‘oku nau fiema’u ke tau tokoni’i kinautolu.

 Ke tau lotu:  ‘E ‘Otua ta’emate, kuo ke tuku falala mai kiate kimautolu

            ‘a e ivi, mafai, poto, kelesi mo e ‘ofa, ke fai ‘aki ho’o ngāue.Fai ho tavi e, fakahinohino kinautolu kotoa pe ke nau hoko ko e kau faiako mo e kau ako

            ‘o taha ‘i he me’a kotoape.

Koe’uhi ko ‘emau tui ‘oku ke ‘i homau lotolotonga, ‘oku mau tuku mavahe ai kinautolu ni,

            Te nau tauhi ki he ‘Afiona ‘i he Lautohi Faka-Sapate.

Tauange ke nau tauhi ki he ‘Afiona ‘aki ha’anau fakaili si’i ngaahi laumalie ‘o ‘emau fanau

            Pea ke nau tupu ai ‘i he tui ‘o ofi ki he ‘Afiona.

Tapuaki fakafo’ituitui kinautolu ni, pea fakatapui ke nau hoko ko e tala’anga ‘o ho’o kelesi,

            Ki he fanau mo e Siasi, ‘ia Sisu Kalaisi ko homau ‘Eiki. ‘Emeni.

Faifekau ki he kau Failautohi:           

 Kuo mou fakapapau’i ‘a e ui ‘a e ‘Eiki ‘oku fai ma’amoutolu ki he ngaue ni.

Te mou ngaue ‘aonga ‘aki homou taleniti kuo foaki ‘e he ‘Eiki            ke hokohoko atu ‘a hono vahevahe ‘o e tui ‘Otua mo’ui ki he kaunga fononga?

Te mou fai ‘osikiavelenga ‘i homou fatongia ‘aki hono foaki homou ivi, taleniti mo e taimi?

Te mou fai fakamaatoato hono ako ‘o e Folofola ‘a e ‘Otua mo e Tukufakaholo ‘o e Lotu

            Ki he’etau fanau ‘i he Lautohi Faka-Sapate?

 Kau Failautohi:  

Kuo mau fakapapau’i ‘oku ui kimautolu ‘e he ‘Otua ke mau hoko ko e kau Failautohi,

            Pea ko ‘emau tali eni ‘a e ui ko ia.

Te mau fai ako, ‘o fai ‘aki ‘emau falala ki he palomesi ‘a e ‘Otua,             te ne ‘iate kimautolu ma’u ai pe ‘o a’u ki he ngata’anga ‘o mamani.

Te mau fai ako, ‘o fai ‘aki ‘emau falala ki he ivi ‘o e lotu mo e Laumalie Ma’oni’oni.

Te mau fai ako, pea fakaafe’i mo e ni’ihi kehe ke nau fakatokanga’i ‘a e ui ‘a e ‘Otua

            ‘oku fai ki he’enau ngaahi mo’ui.Te mau fai ako, ‘o fakafalala ‘i he Tokanga Ngoue ni ke nau hapai kimautolu ‘i he lotu,

            Koe’uhi ko e ngāue faingata’a mo mahu’inga, ‘oku ui kimautolu ki ai.

 Siasi:  ‘Oku mau fakamo’oni atu, te mau lotu ma’amoutolu mo e ngāue mamafa te mou fai.

‘Oku mau fakapapau atu, te mau fai homau lelei taha ke fakafaingamalie’i ho’omou ngāue,

            pea te mau fakalotolahi’i mo ‘ofa’i kimoutolu.‘Oku mau fakamo’oni atu, te mau kau fakataha mo kimoutolu ‘i he ako ki he Folofola,

            pea mo e Tukufakaholo ‘o e Lotu Faka-Kalisitiane mo e Tui.

 Fakafe’iloaki ‘o e kau Tauhi mo e Tokoni ‘Aho 
(Lisi ‘a e ngaahi hingoa ‘o e kau Tauhi mo e Tokoni Tauhi ‘Aho).

 Si’i kainga ‘ofeina, ‘oku kau ‘a e ngāue faka-Tauhi ‘Aho he taha’i tokoni mahu’inga ‘a e Metotisi ’a mamaniki hono taki fakalaumalie ‘o e kakai ‘a e ‘Eiki ‘i hono Siasi tapu.

 ‘I he Tohi Lao ‘o e 1743, ne fakamatala’i ai ‘e Sione Uesile ‘a e Takanga Metotisi,

     ko e kakai, “’oku nau fai tōtōivi ‘i he fekumi ki he mafai ‘o e ‘Otua”

     ‘o nau kau fakataha ke hakule ‘a e Tohi mo kumi ha akonaki fe’unga ke muimui ki ai,

    “fefua’aki ‘i he ‘ofa honau ngaahi mafasia’anga mo ngāue fakataha ki honau fakahaohaoa.”

Ne makatu’unga heni ‘a hono vahevahe ‘o e takanga Metotisi ki he Kalasi ‘Aho,

            ‘o taki taha e Kalasi ‘a e Taki, “ke ne tauhi mo takiekina, fale’i mo hinoi’i,  

                        fakanonga mo akonekina kinautolu ‘i he taimi ‘oku fiema’u ai.”







Picture
  • Home
  • Meet the Team
  • Contact Us